logo-t

Sassja - "No problemo"
Recenzije

Sassja - "No problemo"

"Uvijek je bila čudna"
MikkiM – "21st Century Rude Boy"
Recenzije
Filip Motovunski - "Check Out the Vibe" EP
Recenzije
Exotic Times podcast
Podcast

Exotic Times podcast

Dancehall, dancehall
prev
next

nike

Događanja
Ganja
3. Travanj 2017

Herbioplus: "Hrvatska ima velik potencijal ekološke proizvodnje"

Intervju s Josipom Plavecom
U sklopu najave tribine „Pravni aspekti uzgoja, proizvodnje i upotrebe konoplje“ prenosimo razgovore ugodne sa sponzorom tvrtkom Herbioplus d.o.o. O trenutnom statusu konoplje u Hrvatskoj progovorio je Josip Plavec, velikogorički aktivist i poduzetnik, a što smo sve saznali pročitajte dalje u tekstu.

Reggae.hr: Dobar dan! Za početak, predstavite se našim čitateljima.
Josip Plavec (Herbioplus): Osnovali smo 2012. firmu Herbioplus d.o.o. te smo među prvima krenuli u proizvodnju i preradu industrijske konoplje. Počeli smo s preradom sjemenki konoplje, od kojih radimo ulje, proteine, brašna, kozmetiku... Pretprošle godine otvorili smo jednu firmu u Sloveniji koja se bavi većom proizvodnjom konoplje. Prošle godine smo sadili na 500 ha u okolici Virovitice, cilj nam je bio proizvesti sirovinu - cvijet, list i sjeme konoplje (nažalost, stabljika je još nedefinirana). Konopljin cvijet i list se mogu koristiti za čaj, može se raditi ekstrakcija CBD ulja,što je sve više popularno u Europi i svijetu. Znači, cilj nam je bio čisti izvoz - tržište Europe i Amerike, a ne ovo domaće. Osim toga, od početka se bavim aktivizmom – potpredsjednik sam udruge Kronoplja koja se općenito bavi promocijom konoplje i borbom za legalizaciju te biljke. Naravno, prvo je tu konoplja i njezina primjena u industrijske svrhe, a doći će vrijeme i za konoplju za medicinske svrhe.

Reggae.hr: Počinju li već pripreme za iduću sezonu?
Josip Plavec (Herbioplus): Svakako, konoplja se sadi tokom svibnja i sad već krećemo s prodajom certificiranog sjemena za sadnju. Treba barem jedno mjesec dana prije, najkasnije u travnju, uputiti zahtjev prema Ministarstvu da se dobije ta dozvola. Sad je baš vrijeme da se sve to počne realizirati i polako se pripremati za ovu sezonu.

Reggae.hr: Koja je uloga edukacije hrvatskih poljoprivrednika o ovoj temi?
Josip Plavec (Herbioplus): Što se tiče edukacije, mi smo krenuli 2012. dok se još nije ništa praktički znalo o konoplji. Mi smo isto bilo novi u tome, ali evo, prošlo je već pet godina od tada. Vodili smo profesore na naša polja, učili smo zajedno, izmjenjivali neka iskustva. Stvarno smo napredovali dosta, što se vidi i po prinosima konoplje od prve do zadnje godine. Povezani smo s Agronomskim fakultetom, a drago mi je što je tu uključena i savjetodavna služba, koja daje sve potrebne informacije.

Reggae.hr: Opišite ukratko sam proces uzgoja konoplje.
Josip Plavec (Herbioplus): Potrebno je certificirano sjeme za sadnju i dozvola od Ministarstva poljoprivrede, a zemlju valja dobro pognojiti s dušikom, fosforom i kalijem. Konoplja se sadi u redove od 12 do 25 cm, a preporučena količina sjemena je oko 35 kg po 1ha u plitkom sloju zemlje (znači 1 do 2 cm u dubinu). I doslovno, ta priprema zemlje i kvalitetno sjeme su najbitniji. Ima više modela i zato se prilagođavamo svakoj sorti i onome što čovjek želi od te konoplje – npr. ako želite sjeme, potreban je žitni kombajn, a konoplja opet ne smije biti previsoka. Najosjetljiviji dio su sušenje i čišćenje sjemena. Odmah poslije žetve, sjeme se mora sušiti na 40 stupnjeva dok vlaga ne padne ispod 9%, a zatim slijedi čišćenje sjemena od drugih primjesa i tek je onda ono spremno za prodaju i za daljnju preradu.

Reggae.hr: Trenutno u Hrvatskoj još uvijek nije zakonski dozvoljeno obrađivati cijelu biljku?
Josip Plavec (Herbioplus): Imali smo problema, riješili smo neke stvari s bivšim ministrom Romićem, bili smo na sastanku, na saborskom Odboru i objasnili sve. Dobili smo neki pozitivan odgovor, no raspala se vlada i evo, i sada opet… Novi ministar, nova vlada, novi ljudi. Ne krećemo iz početka, ministar je vjerojatno upoznat s tom tematikom, ali evo, još se to nije pomaknulo. Nadam da ćemo ove godine uspjeti dobiti novi Pravilnik o uzgoju konoplje, odnosno da se redefinira ta jedna rečenica iz Pravilnika u kojoj je naglasak za sada stavljen na dopušten uzgoj konoplje u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje. Međutim, dobili smo jedan dokument od samog Ministarstva poljoprivrede, a to je Europska direktiva, koja nalaže da svi poljoprivrednici u Europskoj Uniji imaju pravo koristiti cijelu biljku. Zakoni EU iznad su hrvatskih zakona, tako da se mi možemo pozvati na tu Direktivu, ali opet je tu puno stvari ostalo nedorečeno. Teško je to objasniti… Znači, mi to možemo raditi na svoju ruku, no investitori koji su zainteresirani u preradu stabljike, da bi uložili u samu tvornicu i preradu i investirali novce u Hrvatsku, moraju imati čiste papire. Oni žele da se Pravilnik promijeni i da se sve od A do Ž u papirima posloži tako da oniskapitalom, svojim znanjem i strojevima mogu doći u Hrvatsku.

Reggae.hr: Možemo li očekivati ove sjetvene sezone konačno iskorištavanje cijelog potencijala biljke?
Josip Plavec (Herbioplus): Teško je reći… Ljudi ne razumiju tu problematiku. Npr. da se danas zakon promijeni, potrebno je napraviti neko postrojenje, dovući strojeve, educirati radnike… Mislim da je to jedan proces od minimalno godinu dana da se to sve ostvari, tako da ove godine i da se nešto promijeni, teško da će se moći realizirati prodaja te stabljike. Neke susjedne zemlje zainteresirane su za otkup, no opet, tu je problematika transporta, jer transport zna premašiti vrijednost prodaje. Dok se ne preradi, ta stabljika je jeftina - lagana je, ali ima veliki volumen pa ju je neisplativo transportirati npr. dalje u Njemačku - tako da se ovdje treba napraviti tvornica za preradu konoplje kako bi to sve imalo smisla.

Reggae.hr: Koja je važnost ekološke poljoprivrede u svijetu današnjice? I općenito, gdje konoplja u toj priči o ekološkoj poljoprivredi nalazi svoje mjesto?
Josip Plavec (Herbioplus): Hrvatska ima velik potencijal ekološke proizvodnje, zato što ima jako puno površina – i u državnom i u privatnom vlasništvu - koje su nekorištene dugi niz godina. To je prvi aspekt, koji fali drugim zemljama u EU. Mi imamo doslovno milijune hektara neobradive površine i po mojim saznanjima, jedni smo od vodećih zemalja po površinama pod ekološkom poljoprivredom. Imamo potencijala širiti se stvarno u nedogled! Mi surađujemo s Agronomskim fakultetom već četiri godine - s profesorom Kisićem i profesorom Pospišilom - i drago mi je što su ljudi počeli gledati konoplju kao biljku koja služi za čišćenje tla. Konoplja izlvačiiz tla štetne metale i obogaćuje zemlju… Tako da se ne gleda više na konoplju samo kao na biljku na kojoj se može zaraditi, od koje se može proizvesti sjeme, nego kaoi na međukulturu, odnosno jednu kulturu koja je jako dobra za prijelaz iz konvencionalne u ekološku poljoprivredu. Samim time, svakom se preporuča da kada se odluči na ostvarivanje takvog prijelaza da svakako uvrsti konoplju u taj plodored.

Reggae.hr: Jesu li hrvatski proizvodi od konoplje konkurentni na tržištu EU?
Josip Plavec (Herbioplus): Sigurno da jesu! Jako puno investitora iz Europe i svijeta dolazi u Hrvatsku zato što je ovo podneblje puno bolje - pogotovo što se tiče kvalitete sjemena, lista, cvijeta i takvih stvari, prvenstveno za potrebe prehrane. Znači, sjeme, cvijet i list uzgojeni u Hrvatskoj daleko su veće kvalitete od onih uzgojenih u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, Njemačkoj, Češkoj i takvim zemljama, čisto zbog temperature. Kao što manje-više svi znaju, konoplja voli sunce.Jako su bitni ti sunčani dani, količina svjetla i sunca koju konoplja upija, i jednostavno se zbog toga jako dobro razvija i ponaša na ovim područjima. Mi smo malo „šarali“ po Hrvatskoj – od okolice Velike Gorice, Novske, Županje, Hrvatskog zagorja, pa čak do Istre, imamo i u Senju jednog partnera - i isprobali smo sve opcije, ali nekako se to područje Virovitice, uz rijeku Dravu, pokazalo jako dobro. Tamo je izvrstan ph zemlje - ima svega, ima i pjeskovite zemlje, i lako obradive i teško obradive zemlje. Međutim, najbitnija je tehnologija za proizvodnju konoplje: tamo smo našli i sušare – oni rade najviše kamilicu, ali se te sušare mogu upotrijebiti i za sušenje konoplje– kao i apsolutno svu mehanizaciju (traktori, prikolice, kombajni…). Pokazalo se stvarno najbolje do sada.

Reggae.hr: Radi li se tu o oživljavanju autohtone tradicije?
Josip Plavec (Herbioplus): To nam je i bio cilj, i s tom pričom nastupamo prema Ministarstvu, jer konoplja je u principu naša djedovina, naša povijest, iobično se sadila uz rijeke (Savu, Dravu…). Vraćamo se unazad 100 godina i sada sevidi da to tako najbolje uspijeva. Bivša Jugoslavija bila je jedan od vodećih proizvođača konoplje u svijetu. I mislim da će se - kada se zakoni promijene i kada se ta stabljika dozvoli - površine pod konopljom drastično povećati. Za sada, ono što mi radimo je samo jedan mali dio za prehranu (koji je dosta zahtjevan zbog mehanizacije i zdravstvene ispravnosti proizvoda). Tu je potrebno puno pažnje i koncentracije u svakom momentu proizvodnje (jer konoplja je jako osjetljiva na plijesan i mora se odmah posušiti), dok je recimo proizvodnjasame stabljike vrlo jednostavna. Zemlja ne treba biti ekološka, odnosno kontrolirana, a takvih površina ima stvarno jako puno u cijeloj Hrvatskoj, pogotovo u Slavoniji i Podravini. Konoplja se sama oprašuje, nema poslije špricanja - vi ju posadite, ona izraste, i doslovno, ako govorimo o stabljici ona se pokosi u kolovozu i ostavi na polju dva-tri tjedna dok se ne posuši. Toliko je jednostavna proizvodnja konoplje za stabljiku da sam uvjeren kako bi se svidjela svim poljoprivrednicima, ako bi se radila neka prerada iste u Hrvatskoj. Znamo da se stabljika konoplje može koristiti u drvnoj, tekstilnoj, papirnoj, građevnoj industriji, za dobivanje biogoriva i obnovljivih izvora energije i tisuće drugih stvari. Tako da u principu, mislim da nas čeka još jako puno toga u vezi konoplje.

Reggae.hr: Postoji li mogućnost ponovnog korištenja starih kudeljara?
Josip Plavec (Herbioplus): Vjerojatno će se jedan dio moći iskoristiti, ali po mojem mišljenju ne, jer je tehnologija toliko uznapredovala. Isplativije je izgraditi novu tvornicu, uzeti nove i modernije strojeve, koji bi ubrzali cijeli proces. Mislim da konoplja ne bi bila konkurentna na tržištu da se sve radi na stari način.

Reggae.hr: Možete li navesti pojedine potencijale konoplje u prehrani, s obzirom da se radi o potpuno ekološki dobivenom proizvodu?
Josip Plavec (Herbioplus): Konoplja je sama po sebi ekološka biljka zbog dobrog mehanizma obrane - upravo kanabinoidi štite cvijet od nametnika – dakle ne zahtjeva nikakvo tretiranje herbicidima, pesticidima i takvim stvarima. I onda, dodajte još to da je sjeme konoplje poznato kao super hrana, zato što sadrži esencijalne masne kiseline (kao što su to omega-3, omega-6, omega-9, GLA, stearedonska kiselina…) koje su nužno potrebne za život, a ne može ih se naći niti u voću niti u povrću, nego tek u svega nekoliko biljaka na svijetu koje nisu baš popularne (primjerice noćurak ili boražina)i koje ljudi ne konzumiraju svakodnevno. Dakle, nalazimo ih i u ulju konoplje, ali i u brašnu i proteinima koji se isto rade od sjemenki konoplje i bogati su svim tim aminokiselinama (uključujući 20 esencijalnih), vitaminima, mineralima, vlaknima. Dakle, radi se o kompletnom izvoru zdravlja - sve što je organizmu potrebno za normalno funkcioniranje sadržano je u sjemenu konoplje.

Reggae.hr: Što mislite o postojećoj sortnoj listi dopuštenog sjemena konoplje na razini EU? Što je s hrvatskim autohtonim sjemenom u tom kontekstu?
Josip Plavec (Herbioplus): Zabrana konoplje bila je problematična, zato što se u Hrvatskoj dozvoljavala autohtona sorta flajšman, koja je izumrla. Mi smo dosta pokušavali doći do tog sjemena, ali ono je jednostavno nestalo.Onda smo zahtijevali da se u Pravilnik uvrsti sortna lista EU, koja se iz godine u godinu se širi. Trenutno se na njoj nalazi 50-ak sorti - od sorti za vlakna, za kvalitetno sjeme, cvijet ili list, ima i zanimljivih sorti koje daju i jedno i drugo i treće – i stalno dolaze nove sorte. Francuske su se sorte pokazale kao dobar izbor na ovim područjima. Naša prednost je što imamo izbora, ali bi se trebalo raditi na razvoju autohtone sorte kako ne bismo ovisili o vanjskom tržištu. Bilo bi dobro da se pokrene neka sorta koja bi se proizvodila u Hrvatskoj za naše potrebe, ako mislimo ići u ozbiljnu proizvodnju konoplje.

Reggae.hr: Smatrate li da bi konoplja u potpunosti trebala biti legalizirana?
Josip Plavec (Herbioplus): Ja sam za legalizaciju cijele konoplje, ali teško je to sve kontrolirati u ovom sistemu, dok se zakoni, ali i svijest ljudi ne promijene. Pošto sam dosta bio aktivan oko borbe za legalizaciju konoplje u industrijske svrhe, vidim koliko tu ima problema i teško mi je uopće ljudima objasniti kako sve u našem društvu ide korak po korak. Mi još uvijek imamo problema s industrijskom konopljom i njezinom legalizacijom, a radi se o biljci koja je naša povijest, kao i naša budućnost, a kamoli nešto drugo! Legalizacija konoplje koja se može koristiti u industrijske svrhe, kao i one podobne za upotrebu u medicinske svrhe, bila bi dobra za sve nas - i za turizam, i za posao, i za investitore - i mislim da bi se s tim drastičnim pomakom moglo računati na to da se zemlju izvede iz krize! No, nažalost, živimo u takvom društvu da se svega bojimo.

Reggae.hr: Hvala vam puno na vašem vremenu!
Tekst:   Mirna Petak

Recenzije

Sly and Robbie Meet Dubmatix - "Overdubbed"
Sassja - "No problemo"
MikkiM – "21st Century Rude Boy"
Filip Motovunski - "Check Out the Vibe" EP
207 - "Brainstorm" LP